Sale!

Kompetencije nastavnika stranih jezika: Informacijsko – komunikacijske tehnologije i novi trendovi u poučavanju

 23.89  11.95

Informacijsko-komunikacijske tehnologije i multimedija danas su neizbježna sastavnica života i rada, no one u nastavnome procesu nisu do kraja zaživjele, što ima za posljedicu da su u nekim slučajevima učenici spretniji u njihovom korištenju od nastavnika koji bi ih trebali pripremiti da se suoče s izazovima suvremenoga svijeta. Razlozi za to su poznati, a najizraženiji su nedostatak financijskih sredstava, nedostatno obrazovanje tijekom studija, nedostatno dodatno stručno obrazovanje tijekom rada te nedostatak volje za cjeloživotnim učenjem.

Browse Wishlist
Compare
Kategorija:

Opis

Informacijsko-komunikacijske tehnologije i multimedija danas su neizbježna sastavnica života i rada, no one u nastavnome procesu nisu do kraja zaživjele, što ima za posljedicu da su u nekim slučajevima učenici spretniji u njihovom korištenju od nastavnika koji bi ih trebali pripremiti da se suoče s izazovima suvremenoga svijeta. Razlozi za to su poznati, a najizraženiji su nedostatak financijskih sredstava, nedostatno obrazovanje tijekom studija, nedostatno dodatno stručno obrazovanje tijekom rada te nedostatak volje za cjeloživotnim učenjem.

Međutim, upravo su nastavnici stranih jezika prvi počeli koristiti tehnologiju i multimedijska nastavna sredstva u svojoj nastavi – u 1960-im i 1970-im godinama to su bili magnetofoni s vrpcama na kojima su bili snimljene lekcije iz udžbenika, kao i dijaprojektori i dijafilmovi koji su prikazivali razne scene iz udžbenika. To je u nastavi stranih jezika bila svakodnevica, a u ostalim školskim predmetima, čak i u onim prirodoslovno-matematičkoga područja, koristile su se samo ploča i kreda. Na fakultetima su se pak opremali posebni jezični laboratoriji koji su omogućavali studentima da slušaju i ponavljaju tekst te korigiraju svoj izgovor. U 1980-im u nastavni se proces uvode kasetofoni i videorekorderi, a kasnije i CD ploče.

U međuvremenu počela se razvijati informatika, ali računala su se u nastavu stranih jezika počela uvoditi sa znatnim zakašnjenjem. Iako su se škole 1990-ih počele u većoj mjeri opremati računalnom tehnologijom, informatički kabineti obično su bili predviđeni samo za nastavu informatike i ostali nastavnici u njih nisu imali pristupa. U to je vrijeme računalna tehnologija bila izuzetno skupa te je svakako postojala bojazan da će se računala pokvariti, a ni sami nastavnici stranih jezika nisu bili upoznati s mogućnostima novih tehnologija. Tek s ulaskom u novo tisućljeće i sve većom dostupnošću novih tehnologija situacija se polako počinje mijenjati, no zakašnjenje je već bilo znatno. Inercija i oklijevanje učinili su svoje, a nastavnici stranih jezika uglavnom su bili prepušteni vlastitoj inicijativi i inovativnosti, što je razvidno još i danas. U međuvremenu su na nastavničke fakultete uvedeni informatički i multimedijski kolegiji, a na nekima su postojali čak i posebni kolegiji posvećeni metodici nastave stranih jezika uz pomoć multimedije i informacijsko-komunikacijske tehnologije, što je doprinijelo razvoju kompetencija budućih nastavnika stranih jezika. Međutim, neki su od navedenih posebnih kolegija nakon samo nekoliko godina ukinuti iz formalnih razloga i do danas nisu ponovno uvedeni.

Srećom, dostupnost novih tehnologija svakim danom raste te su ih mnogi mlađi nastavnici prihvatili i nastoje ih na neki način uključiti u nastavni proces. Istodobno, uređaji i aplikacije toliko se razvijaju da je postalo prilično teško slijediti sve novosti i mogućnosti koje nove tehnologije pružaju. Stoga se u ovoj knjizi naročita pozornost poklanja onim medijima koji se proizvode, posreduju i izvode na računalima (u što ćemo ubrojiti i tablete i mobitele) te onim tehnologijama koje se koriste ili bi se mogle koristiti u školama na nastavi stranih jezika. U uvodnome dijelu raspravlja se o općim kompetencijama nastavnika stranih jezika, o čemu je u više navrata pisano, zatim se donose rezultati istraživanja o uporabi informacijsko-komunikacijskih tehnologija među nastavnicima i studentima stranih jezika u Hrvatskoj, a na kraju se navode kompetencije koje bi suvremeni nastavnici stranih jezika trebali posjedovati kako bi što uspješnije mogli osmisliti nastavni proces uz uporabu novih tehnologija.

Autori su, dakako, svjesni neprekidnih promjena i inovacija na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i multimedije, kao i (samo)obrazovanja nastavnika i učenika, zbog čega se u ovoj knjizi može dati tek trenutačni presjek stanja. Ipak, u posljednjem poglavlju te u zaključku daju se i neka predviđanja o tome kako bi mogla izgledati budućnost nastave stranih jezika i hoće li ona za nekoliko desetljeća uopće biti potrebna. Vrlo će se brzo vidjeti hoće li se navedena predviđanja ostvariti.

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Kompetencije nastavnika stranih jezika: Informacijsko – komunikacijske tehnologije i novi trendovi u poučavanju”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *