Opis

Rukopis ove znanstvene monografije podijeljen je na sedam poglavlja. Nakon predgovora autorica određuje osnovne ciljeve knjige i obrazlaže njezinu unutarnju strukturu. Zatim slijedi drugo poglavlje Čitanje na materinskom jeziku gdje se postavljaju teorijski temelji kasnijoj raščlambi i usporedbi čitanja na materinskom i čitanja na stranom jeziku. Ono se uglavnom odnosi na tri osnovna pristupa spomenutoj jezičnoj djelatnosti, polazeći od njezina tumačenja kao aktivnosti mehaničkog dekodiranja, psiholingvističke igre pogađanja i dinamičnog interaktivnog procesa, pri čemu je svaki od njih ilustriran relevantnim modelima. Na početku trećeg poglavlja Čitanje na stranom jeziku problematiziraju se univerzalna i specifična obilježja čitanja, s posebnim osvrtom na prijenos te kognitivne sposobnosti iz jednog u neki drugi jezik. U završnom se dijelu ovog poglavlja opisuju dvije temeljne razine procesiranja – niža i viša, odnosno prepoznavanje riječi i tvorba značenja te razumijevanje/tumačenje teksta u skladu s njima – kao stanoviti uvod u novo poglavlje. Ono je naslovljeno Strategijska dimenzija čitanja, a najprije sadrži uvodna razmatranja o samom pojmu strategija čitanja, da bi ih se u nastavku teksta predstavilo u kontekstu strategija učenja jezika. Logičnim slijedom autorica zatim uvodi strategijskog čitatelja kao novi koncept te opisuje njegove glavne značajke i načine poučavanja njegovom strategijskom ponašanju. Peto poglavlje Metodologija istraživanja čitanja, kao što se podrazumijeva, postavlja konstrukt čitanja u istraživački okvir. Pritom se navode prednosti i nedostaci nekih od najčešće korištenih metoda, podijeljenih uglavnom prema kronološkom kriteriju na rane i novije metode, dok usmena izvješća zauzimaju posebno mjesto na kraju poglavlja s obzirom na ulogu koju imaju u povezivanju prethodnih istraživačkih metoda. Dotadašnja dominantno teorijsko-istraživačka pitanja autorica dalje razmatra u odnosu na nastavu, osobito u Republici Hrvatskoj. U šestom poglavlju pod naslovom Od teorijsko-istraživačkih spoznaja do nastavne prakse stoga propituje trenutno ključne nastavne dokumente iz perspektive jezične vještine čitanja, a to su: Zajednički europski referentni okvir za jezike, Nacionalni okvirni kurikulum, Nastavni plan i program za osnovnu školu, te nastavni planovi i programi za gimnazije i strukovne škole – Nastavni program za strane jezike. Drugim riječima, nastoji objasniti njihovu (ne)usklađenost s temeljnim spoznajama iz područja teorije i istraživanja čitanja, kao i s praktičnim potrebama u nastavi stranog jezika. Sedmim poglavljem Primjeri analitičkog pristupa čitanju autorica ima cilj potaknuti nove analize čitanja u našoj akademskoj zajednici, najprije s psiholingvističkog stajališta, za što bi mogla poslužiti neka od njezinih istraživačkih iskustava. U Pogovoru su očekivano sažete glavne postavke iz prethodnih poglavlja, nakon čega slijedi popis literature, kazalo ključnih pojmova i autora te bilješka o autorici.

O autoru: Renata Šamo