Opis

Rječnik sadrži dragocjene materijale za buduća različita lingvistička istraživanja, kroatistička i slavistička: leksikološka, etimološka, frazeološka, onomastička, međujezičnih i međudijalekatskih kontakata. Obilje građe također omogućuje proučavanje tvorbe svih vrsta riječi u kajkavštini, a brojne rečenične potvrde stvaraju mogućnost izražavanja kajkavske sintakse. I stručnjaci drugih humanističkih znanosti (npr. etnolozi, folkloristi, sociolozi) mogu u rječniku za sebe naći mnogo zanimljivog materijala. Ovakvi rječnici predstavljaju posljednji pokušaj da se ostvari ideja utemeljitelja hrvatske etnografije Antuna Radića da se opiše život hrvatskog seljaštva, otkriju njegovi vrijednosni temelji i upoznaju njegovi običaji.

(iz recenzije akademika prof. dr. sc. Wiesława Boryśa s Jagielonskog sveučilišta u Krakowu)

Pozorni čitatelj rečeničnih potvrda uočit će da su one pomno birane. Osim što kontekstualiziraju natukničku riječ, mnoge su zapisi stvarnih događaja u kojima su sudjelovali stanovnici Preloga i okolnih mjesta katkad spomenuti imenom, imenom i prezimenom ili imenom i obiteljskim nadimkom. Takav postupak u izboru rečeničnih potvrda Rječniku daje ton izvornosti, vjerodostojnosti i uvjerljivosti. Čitajući ih, postajemo dio vremena, prostora i zajednice u kojoj su rečenice izgovorene.

Za mnoge lekseme iz ovog rječnika trebat će provesti vrlo opsežna etimološka istraživanja kako bi im se utvrdilo podrijetlo, što svjedoči o tome da je riječ o doista arhaičnoj građi. Zbog velikog broja germanizama, hungarizama i slovenizama, ovaj će rječnik biti posebno zanimljiv i za proučavanje jezika u kontaktu i na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini. Preloška skupina govora je po svojem geografskom položaju na raskrsnici brojnih jezičnih izoglosa, što postojanje rječnika tog mjesta čini vrlo važnim za dijalektologiju hrvatskog jezika i slavistiku uopće.

(iz recenzije prof. dr. sc. Mihaele Koletnik sa Sveučilišta u Mariboru)

Zahvaljujući tome što je govor Čehovca (jedan od govora preloške skupine) autorov materinski govor, kao i dugotrajnosti skupljanja i zapisivanja leksika, taj rječnik ne samo da je jedan od naopsežnijih rječnika jednoga hrvatskoga kajkavskoga govora po broju natuknica (30 000), već i po broju rečeničnih potvrda pomoću kojih se mogu detaljno proučavati i njegove stilističke posebnosti. Zanimljiv je autorov teorijski i praktični pokušaj da u rečeničnim potvrdama razlikuje egzemplifikacije i ekspresivne rečenične potvrde. Ekspresivne rečenice potvrde su, prema autoru, vrijednost sama po sebi, jednake rječničkoj natuknici. Osim što je knjiga značajan prilog jezikoslovnoj znanosti, ona je i vrlo vrijedna zavičajna čitanka u kojoj će ostati trajno zabilježen način života koji je zbog suvremenih globalizacijskih procesa nestao.

(iz recenzije dr. sc. Jele Maresić sa Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti)

O autoru: Đuro Blažeka