Svakodnevne promjene u društvu odražavaju se i u jeziku, pogotovo u njegovu leksiku. Ni hrvatski jezik nije pošteđen promjena uzrokovanih izvanjezičnim poticajima. Očevidne su mijene u leksiku svih sastavnica hrvatskoga jezika – hrvatskoga standardnog jezika, supstandardnih i organskih idioma.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije i multimedija danas su neizbježna sastavnica života i rada, no one u nastavnome procesu nisu do kraja zaživjele, što ima za posljedicu da su u nekim slučajevima učenici spretniji u njihovom korištenju od nastavnika koji bi ih trebali pripremiti da se suoče s izazovima suvremenoga svijeta. Razlozi za to su poznati, a najizraženiji su nedostatak financijskih sredstava, nedostatno obrazovanje tijekom studija, nedostatno dodatno stručno obrazovanje tijekom rada te nedostatak volje za cjeloživotnim učenjem.