Ova je monografija rezultat višegodišnjeg proučavanja uloge digitalnih medija u informalnom učenju i nastavi koju škole organiziraju za pripadnike net generacija, ali u knjizi su prezentirani i rezultati novijih empirijskih istraživanja troje članova istraživačke skupine „Nastava i škola za net generacije“. Ti su rezultati prikupljeni na uzorcima učenika i nastavnika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Empirijski su rezultati stavljeni u kontekst teorija nastave i učenja koje se nalaze u novijoj didaktičkoj i psihološkoj literaturi.
Svakodnevne promjene u društvu odražavaju se i u jeziku, pogotovo u njegovu leksiku. Ni hrvatski jezik nije pošteđen promjena uzrokovanih izvanjezičnim poticajima. Očevidne su mijene u leksiku svih sastavnica hrvatskoga jezika – hrvatskoga standardnog jezika, supstandardnih i organskih idioma.
Uvođenjem i korištenjem slobodnog softvera otvorenog izvornog kôda (eng. Free and Open Source Software – FOSS) u osnovnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj mogu se ostvariti značajne financijske uštede, a značajno se može smanjiti i udjel nelegalno korištenog komercijalnog vlasničkog softvera te pozitivno utjecati na obrazovanje najmlađih u svezi s odgovornošću prema legalnosti korištenja softvera.
Rječnik sadrži dragocjene materijale za buduća različita lingvistička istraživanja, kroatistička i slavistička: leksikološka, etimološka, frazeološka, onomastička, međujezičnih i međudijalekatskih kontakata. Obilje građe također omogućuje proučavanje tvorbe svih vrsta riječi u kajkavštini, a brojne rečenične potvrde stvaraju mogućnost izražavanja kajkavske sintakse. I stručnjaci drugih humanističkih znanosti (npr. etnolozi, folkloristi, sociolozi) mogu u rječniku za sebe naći mnogo zanimljivog materijala. Ovakvi rječnici predstavljaju posljednji pokušaj da se ostvari ideja utemeljitelja hrvatske etnografije Antuna Radića da se opiše život hrvatskog seljaštva, otkriju njegovi vrijednosni temelji i upoznaju njegovi običaji.
Recenzije
Još nema recenzija.